gufuldephis

Grad 2014 izvještaj

❤️ Click here: Susreti i sjećanja vera horvat pintarić

Zwischen Kritik und Technik, Mille Tre Verlag Robert Schächter Wien, Wien 2006, str. FRANKOVIĆ , Dubravka: Franjo Ks.

RUCK, Lovorka: Život i stvaralaštvo Vjekoslava Gržinića 1932. Za nas brucoše bila su to često naporna, ali — vrijeme je pokazalo — istodobno dragocjena iskustva. HUDOVSKY, Zoran: Neumatski rukopis Agenda pontificalis MR 165 Metropolitanske knjižnice u Zagrebu Summary: The Neum Manuscript Agenda Pontificalis MR 165 of the Metropolitan Library in Zagreb , 2 1971 17-30.

Grad 2014 izvještaj - Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, objavljeni br. Protić, predgovor u Katalogu izložbe slika Petra Lubarde, Umjetnička galerija ULUS, Beograd, 1.

Iz priopćenja koje su predočile Hrvatskoj javnosti u ime Mreže mladih Hrvatske , Katarina Pavić predsjednica i Mirela Travar — glavna tajnica Europski forum mladih YFJ , zajednica je udruga mladih na europskoj razini sastavljena s više od 100. Zato je od 17. Tomu je događaju primanja Mreže mladih Hrvatske prilikom svjedočilo više od 180 delegata organizacija i udruga koje okupljaju mlade iz cijele Europe koji su potvrdili punopravno članstvo Mreže. Predočena je nazočnima projekcijom spoznaja o radu, programskim i idejnim namjerama Mreže, koju su održali predsjednica MMH Katarina Pavić i član Upravnog odbora MMH zadužen za međunarodnu suradnju, Marko Boko. Predstavljanje djelovanja MMH naišlo je na veliko odobravanje svih nazočnih. Govor u prilog Mreži mladih Hrvatske održala je Tea Jarc, potpredsjednica Mladinskog sveta Slovenije Slovensko nacije vijeće mladih. Mreža mladih Hrvatske 2008. Primanje u punopravno članstvo Europskog foruma mladih , između ostaloga, udjeljuje Mreži mogućnst glasovanja na Vijeću članica i Generalnim Skupštinama YFJ-a, ali i dodatno potvrđuje rad MMH i svih njenih članica na razvoju politike za mlade u Hrvatskoj. Nadamo se kako će značaj ovog događaja i budućeg djelotvornog učinka MMH kao punopravnog dionika na europskom planu raspoznati i domaće Hrvatske ustanove. I da će ustanove Države kao javni dionici u Hrvatskoj iznalaziti demokratsku susretljivost pomaganja mladima u RH, da budu rapoznajni jednako snažno u Hrvatskoj — kao što su i u Europi. IR Posted in Jesu li, i zašto su mladi u Hrvatskoj nepotrebno izopćeni i zapostavljeni iz svih bivajućih društvenih tjekova — možda zato jer političke stranke u Hrvatskoj nemaju nikakve a kamo li ozbiljenije odgovore na nerješena a ipak prioritetna pitanja kako i što s mladima koji su čini mi se čak i diskriminirani. Ipak pokušaja povezivanja i umerežavanja mladosti u Hrvatskoj zaista ima što je vrlo pozitivno i puno čine na sve žurnijoj europeizaciji hrvatskog društva — jer RH je završila pristupne pregovore s EU. Takve pokušaje povezivanja mladih uz europeizirano javno mišljenje mladih u Hrvatskoj nastoji potaknuti i promicati i, otvoriti brojna nepotrebno skrivena pitanja o mladima, koja s pravom traže odgovore i spoznaje nastoji predočiti Hrvatskoj javnosti sa sadržajnim dokumentom Mreža mladih Hrvatske MMH , u ovom izbornom trenutku. Izborna platforma Mreže mladih Hrvatske MMH , predstavila je dokument koji je nastao kao rezultat djelovanja i promišljanja, analiza, istraživanja, edukacija, ali i zagovaračkih napora MMH u područjima koja se u njemu predstavljaju. Želeći postati krovnom udrugom, tj. Svjesni kako je predizborno doba izniman trenutak u demokratskom procesu a zapravo pogodan prostor za otvaranje rasprava baš u ovim doku- mentom upravo žele potaknuti takve rasprave među političkim strukturama o pitanjima ključnim za mlade u RH, a o kojima se ne razgovara dovoljno i ne djeluje na relevantan način u razdoblju između izbora. Također, žele podig- nuti vidljivost bitnih tema koje se tiču života mladih u RH kao i institucijskih i legitimnih mehanizama za njihovo djelovanje — ali i potaknuti javnu raspravu za koju se nadamo da će donijeti rezultate nakon što izbori prođu. IZBORNA PLATFORMA MREŽE MLADIH HRVATSKE USREDOTOČUJE SE NA SLJEDEĆE TEME I PITANJA: KAKVA JE HRVATSKA NACIJINA POLITIKA ZA MLADE Vrjedeći strateški dokument politike za mlade u Hrvatskoj, je Nacijin program za mlade, po ocjeni Mreže mladih Hrvatske ne ispunjava svoju primarnu ulogu, a ona mora poboljšati položaj i kvalitetu života mladih u RH. Politika za mlade treba odgovoriti na potrebe i probleme mladih vrlo prespektivnim i održivim rješenjima u njihovom svakodnevnom životu i omogućiti njihovu afirmaciju u svim životnim područjima poput izobrazbe, zapošljavanja, mobilnosti, slobodnih trenutaka, kulture, seksa i reproduktivnih prava i zdravlja mladih, socijalne politike te aktivnog sudjelovanja mladih u društvu i poticanja njihove šire društveno-političke participacije. Politika za mlade treba biti donesena na participativan način, slušajući potrebe mladih, prihvaćajući njihove prijed- loge i uzimajući ih kao temelj za nacijinu politiku. Pitanje Mladih, bilo pojedinca, makar i pitanje naroda je europska tema, kao i pitanje hrvatske nacije u Europi, zato je vrlo bitno pitanje Mladih u Hrvatskoj državi koji moraju biti viđeni kao društveni resurs, a ne problem koji se rješava papirom u ladici. Hrvatske politike za mlade mora postati djelotvoran i sadržajan Nacijin program za mlade, ostvariv u svim svojim mjerama, uz kvalitetno praćenje Savjeta za mlade. POTPORA RAZVOJU ORGANIZACIJA MLADIH U RH Mjere politike za mlade kojima se osigurava financijska potpora programima udruga mladih i za mlade, nemaju jasne kriterije za dodjelu sredstava udrugama mladih i za mlade. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti koje je središnji nositelj provedbe politike za mlade, već dvije godine nije objavilo natječaj koji se odnosi na potpore udrugama mladih. Nisu uspostavljeni jasni kriteriji za financijske potpore djelatnosti klubova mladih, kao ni djelatnosti drugih oblika organiziranog djelovanja mladih koji su vezani za fizičke prostore, poput centara i info- centara za mlade. Nikada nisu doneseni kriteriji o potpori krovnoj organizaciji mladih u Hrvatskoj kao ni nacijinim organizacijama koje okupljaju iznimno velik broj mladih i organizacija mladih. Očekujemo donošenje jasnih kriterija za programsko i institucijsko djelovanje i nesmetan rast i razvoj svih organizacija mladih u Hrvatskoj. POLOŽAJ MLADIH NA HRVATSKOM TRŽIŠTU RADA Podatci Eurostata, koje je oznanio i ugledni časopis The Economist, ukazuju kako je Hrvatska , u prvom kvartalu 2011. Višu stopu nezaposlenosti mladih u tom periodu ima samo Španjolska. Kriza je populaciju mladih u dobi od 15 do 30 godina pogodila bitno teže nego ostale dijelove populacije u Hrvatskoj. Tome u prilog idu podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema kojim je u periodu od 2008. Visoka stopa nezaposlenosti mladih je indikator činjenice da ekonomija teško stvara te zadržava radna mjesta, pri čemu su osobe bez radnog iskustva, koje tek ulaze u svijet rada, izložene ponajvećem riziku. Zagovaramo da se iznađu djelotvorni i trajni modeli jačanja zapošljivosti i zapošljavanja mladih u svim dobnim skupinama i s obzirom na sve njihove različitosti. IZOBRAZBA ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO Hrvatska je kao potpisnica Povelje Vijeća Europe o izobrazbi za demokratsko građanstvo i ljudska prava pristala je sudjelovati u agendi Vijeća Europe i zemalja članica u promoviranj potrebitosti građanskog obrazovanja i izobrazbe za ljudska prava, a nastala je tijekom godina širokih konzultirajućih procesa i predstavlja referentnu točku za čitavu Europu i temelj Vijeća Europe za daljnje djelovanje u ovome srednjeeuropskom području. Spomeniti ću da je Republika Hrvatska članica Vijeća Europ 15. U Europi se upravo obilježava 50-godišnjica postojanja socijlne povelje, tako i u Hrvatskoj. A MMH se, zajedno sa širokom koalicijom organizacija društva građana tzv. Posted in P O Z I V N I C A Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, pod pokroviteljstvom župana splitsko-dalmatinskog g. DAJMO IM PODRŠKU — ONE TO ZASLUŽUJU! Na predstavljanju će sudjelovati, autorica gospođa Marija Slišković, a o svom stradanju svjedočit će žrtve: gospođa Ružica Erdelji i gospođa Snježana Maljak. Predstavljanje vodi glumac splitskog HNK-a g. Njenu majku su zatvorili u stanu i držali kao roblje za silovanje. Sunčica nije znala što čine njenoj majci, plakala je jer ju je trebala za sebe. Srpski vojnici kojima je svojim plačem ometala uživanje u vršenju zločina, bacali bi svoje teške vojničke jakne na nju. Nekim čudom Sunčica se nije ugušila pod tim vojničkim odorama, preživjela je osmomjesečna zatočenica. Dvadeset godina poslije Sunčica je odrasla djevojka i zna sve što su činili njoj i njenoj majci. Sunčica je jaka, preživjela je okupatorske odore onda i prešućivanje zločina nad njom i njenom majkom danas. U knjizi je objavljeno 14 istinitih svjedočanstava žrtava ratnog zločina i proživljenih patnji zatočenih žena u Vukovaru i okolici tijekom Domovinskog rata za vrijeme agresije Srbije i JNA na Hrvatsku. Juli veröffentlichte der Rostocker Historiker 62 eine scharfe Abrechnung mit dem Sozialphilosophen Jürgen Habermas 82. Flaig ist Professor für Alte Geschichte an der Universität Rostock. Sie fabrizierten so eine deutsch-national eingefärbte Nato-Philosophie. Habermas habe seinen Gegnern Positionen unterstellte, um denunziatorische Urteile loszulassen. Bildung hat Jürgen Habermas stets anderen überlassen Flaig spricht von einer grundlegenden Selbst-Disqualifikation von Habermas. Pri tome je mislio na spomenik hrvatskim braniteljima u Drvaru, a koji je već nekoliko puta bio predmet napada. Spomenik u obliku križa, koji je visok 2,5 metra, već se nekoliko puta našao na meti frustriranih Srba koji smatraju da ovaj simbol stradanja Hrvata na ovim prostorima ne bi trebao biti na ovome mjestu. Posljednji put spomenik je oštećen na Dušni dan, ali ni ova informacija dosad nije bila poznata u javnosti. Poziv na linč Hrvata Zanimljivo je kako javni poziv na linč načelnika općine nikome od istražnih agencija nije zasmetao te kako nitko od visokih dužnosnika Republike Srpske nije našao svrsishodnim osuditi ovaj javni poziv na napad na Hrvate u Drvaru. I nije načelnik Josipović jedini koji poziva na linč Hrvata u Drvaru. Malo tko od Hrvata u ovome gradu je spreman javno izaći i progovoriti o strahovima i pritiscima kojima su izloženi. Tada je ubijen i župnik. Crkva je srušena, a danas se na toj lokaciji nalazi kuća jednog srpskog političara — govori nam jedan od naših sugovornika, koji zbog straha od osvete i napada ne želi otkriti svoje ime. Napada i poniženja nije pošteđen ni župnik u Drvaru don Ivo Martinović koji je u nekoliko navrata bio meta napada Srba u ovom gradu. Posljednji napad se dogodio prije nekoliko mjeseci, a policija je u ovom slučaju privela počinitelja. Ipak, ni to nije bilo dovoljno kako bi se napadi zaustavili. Zaštita OHR-a Kako doznajemo, s izjavama načelnika općine Drvar Đure Josipovića će biti upoznat i OHR, visoki predstavnik Valentin Inzko, kao i ostale međunarodne institucije u BiH. Hrvati u Drvaru će od njih tražiti bolju zaštitu i otkrivanje počinitelja koji ruše sve što je hrvatsko. Također, na problem će biti upozorene i vlasti u Banjoj Luci, od kojih se također očekuju reakcije i osude izjava koje stižu iz općine Istočni Drvar. Nije odbačena i mogućnost podizanja tužbi protiv osoba koje pozivaju na linč Hrvata u Livnu. Hrvati u Drvaru se sada pitaju hoće li prvi čovjek RS-a reagirati i na ova događanja, otvorene prijetnje i javne pozive na linč Hrvata i njihovih obilježja u Drvaru. Ako će ostati dosljedan u politici koju provodi, Dodik svakako mora reagirati na događanja u Drvaru. Općinsko vijeće Drvara na posljednjoj sjednici nije prihvatilo zaključak kojim bi obitelj Blaženka Bartolovića, mimo svoje volje, morala napustiti općinu Drvar, potvrdila je za Fenu načelnica općine Drvar Anka Papak-Dodik. Kako kaže načelnica, održana je rasprava na prijedlog vijećnika, ali u konačnici nije donesen zaključak kojim bi jedna obitelj morala napustiti tu općinu. Podsjetimo, braća Vlado i Nikola Bartolović u razmaku od tri godine počinili su kaznena djela iz sigurnosti prometa u gradu Drvaru, prilikom čega su dvije osobe smrtno stradale. Neki vijećnici smatraju kako cijela obitelj predstavlja potencijalnu opasnost, a posebno za žitelje srpske nacionalnosti u Drvaru. Hrvatskoj je potrebna žurna kadrovska reforma i odgovorna discipliniranost najvrsnijih kadrova u kulturi i gospodarstvu — jer živimo u razdoblju u kojem se ne gube ratovi samo ako se vode logikom sposobnih i pametnih! Hrvatska kultura morala bi se dojmljivije isticati i predstavljati a zasad je gotovo i nevidljiva u hrvatskom turizmu na turističkom sektoru , jer je Hrvatska ozbiljnija i zanimljivija turistička europska država. Ipak Hrvatska je svjesna da se mora izdići i dobro razamisliti i što i kako može istinito sebe predstaviti pa i ponudom suvenira. Ovdje ću spomenuti kako Hrvatska na turističkom tržištu nema ma niti jednu jedinu knjigu književno djelo kao suvenir u ponudi! Primjerice države članice EU Danska i Finska… ostvaruju u djelatnostima kulture od 5. Hrvatska brine i održava i obnavlja zapravo mnogobrojnu graditeljsku i spomeničku baštinu, a koju treba čim prije kategorizirati — jer bi mogla mnoga hrvatska kulturna dobra postati baštinom Europskom ili Svjetskom, pa i nacijinih vrjednota …koje se kao takve financiraju iz raznih EU fondova! Ipak danas u sektoru kulture zaposleno je 2. Za razliku od pojedinih zemalja članica Danske, Finske, Njemačke,… EU, koje ostvaruju znatne prihode čak i dobiti u djelatnostima kulture, Hrvatska još uvjek nema nikakav vidljiv trag kako ostvarivati uspjehe u sektoru kulture a kamo li i da iz kulture osrtvaruje budžedtsku dobit — iako je ozbiljna europska turistička država! Bitno je žurno učiniti studioznu kategorizaciju i digitaliziran filmski popis svih kulturnih dobara — posebno onih na područjima koja su bila okupirana u srpskim rukama, sve dok nije Bljeskom i Olujom oslobođen i objedinjen 1995. Posebnu brigu Hrvatska treba posvetiti kako je vrjednovana i kategorizirana crkvena i graditeljska baština Hrvata u Bosni i Hercegovini, posebno u Bosanskoj Posavini , tako i Srjemu, Bačkoj i Banatu tj. Vojvodini , što je tamo stradalo i porušeno i, što je potpuno nestalo. Ali i što je s muzejima i muzejskim dobrima eksponatima, arhivskim gradivom, filmskim … , a nalazi se i danas u srpskim agresorskim rukama! Zar ćemo biti ravnodušni i prijateljski naklonjeni prema Srbiji sve dok Hrvatskoj ne vrati svu opljačkanu kulturnu i pisanu baštinu. Pljačkanu i otimanu u stravičnim zločinačkim osvajanjima s genocidnim ostvarenjima srbijanske agreasije nad Hrvatskom Vojvodinom i Bosnom i Hercegovinom! Hoće li Hrvatska ustrajavati u EU da se ponište i izbrišu sva Miloševičeva genocidna osvajanja polovice Bosne i Hercegovine i čitave Vojvodine?! Uz hrvatske stručnjake i one umirovljene Hrvatska mora pozvati znalce za kulturna dobra iz EU, kako bi objektivno ustvrdila kolika je šteta učinjena nad kulturnim dobrima s velikosrpskim razaranjima i pljačkanjima a, činidbama iz 90-ih — na vjekovnom baštinom starosjedilačkih Hrvata , kako u Hrvatskoj tako i prjekogranično u Vojvodini i Bosni i Hercegovini, i što i kako se može popraviti i obnoviti. Zašto je to tako? A i nisu zasad na prodaji muzeji, kazališta … , ali tko će o njima brinuti — zar zadužena Hrvatska??? Sigurno je da nam znanstvenici, umjetnici, filozofi i političari ne predočavaju argumentirane vrjednosno objektivne pokazatelje i sadržaje potrebne prvenstveno zbog života hrvatskoga stanovništva u svojoj novo-demokratskoj državi jer gubimo znanost o narodnim običajima i tradiciji i hrvatskloj naciji , koja mora biti prioritet — potom donositi utemeljene na činjenicama zaključke. Radništvo je izgubilo svaki identitet i svoju povjesnu ulogu ali ostala su im pravo na pravo, tj. Osvrnimo se na primjer: predsjednika HGK Nadana Vidoševića prije računovođe do 1991. Tjekom ovodbne tranzicije glume demokratična nevinašca — je li ih dr. Sa svemoćnih pozicija uzdizali su nezanimljive i zakašnjele ideje tzv. Eto i nedavno je hrvatski slikar Antun Mateš iznova ukazao i objasnio hrvatskoj javnosti tjekom 2011. Takvom podvalom srpskog predsjednika Tadića Hrvatskoj i Josipoviću! Bez prestanka izloženi smo uvjetovanim uvjetima — koja od nastanka Republike Hrvatske se ne smanjuju, već samo jačaju i sve ih je više naročito s velikosrpskih strana ali i međunarodnih Haag, Slovenija …topnički dnevnici??? Časopis Zenit osnovao je 1921. Roditelji Petar i Marija potječu s Banije od kud je otac lugar doselio na Žumberak. Vrativši se na Baniju, u Glini je Micić završio osnovnu školu a u Zagrebu je prije studija filozofije postao sekretar Srpskoga srednjoškolskoga udruženja SSU. Micić je — već u broju 12. Stjepan Radić je ukazivao na velikosrpske poruke i ideje koje se čitaju u Zenitu a zatiru i negiraju svaku Hrvatsku državnost i društvenu posebnost pa i politički i kulturni identitet u Hrvata! Promiciatelji sumnjive avangarde i njihovog djelovanja u Hrvatskoj Dok su se u avangardnim pokretima predstavljale smjene estetskih vrjednosti — barbarogenij se trebao obračunati s Europom formalno i doslovno u krvi. Zenitizam se posebno obrušio na Hrvatsku kao čvrtom uporištu europske civilizacije što nije ostalo nezamijećeno u javnosti — jer je autor poslije rasističkih poziva na rušenje i ismijavanja Hrvatske kulture pobjegao u Srbiju gdje je nastavio tiskati Zenit i propovijedati srpskog barbarogenija sve do broja 43. Micići ako mjenjajući mjesta boravka biva uhićen ali je poslije kratkog utamničenja u istražnom zatvoru pobjegao u Pariz. Razloga bjegu nije manjkalo — jer mu je prijetila kazna od 10. Vratio se u Beograd 1936. Godine, kad je 25. U njemu je antihrvatska mržnja uzvisivana do krajnjih granica…dosta, srpski narod kao rodonačelnik svih takozvanih slovenskih naroda, goreg roda ni naroda nije imao od poroda hrvackoga.. Uostalom: Serb-man znači: srpski čovek, Srbi ljudi, srpski narod dok bi German moglo da znači šumski gorski čovek, odnosno Šumadinac. Uostalom, nije bez razloga što Mađari kažu: Zahrab-Zagrab a Italijani: Zagabrija. To dolazi od Saharab-Sarab-Sakalib, kako su svojedobno pisali i izgovarali ime Srba. To je… grad beli sa stolnom crkvom Sv. Srpski barbarogenij zasnovan je na rušilačkom rasizmu pravo kao i njemački übermensch, dakle oba su nadljudi s tom malom razlikom što se nacistički nadčovjek dičio lažnom tradicijom iz njemačkih legendi a srpski barbarin je direktno bez zadrške programiran za ubijanje, klanje i formalno rušenje gradova na kojima će niknuti novi poredak sa srpskim barbarom koji predstavlja cijeli Balkan, naravno srpski. Sumnjive umjetnine iz navodno suprugove Horvat-ove kolekcije Vera je Horvat Pintarić diktatom s ucjenom prodala Modernoj galerijin, Zagreb, a jesu li lažne njezine kao i mnoge u MMSU Rijeci! Kako i koliko je sumnjivih umjetnina uspjela podvaliti prodati Vera Horvat Pintarić, Modernoj galeriji Zagreb tjekom 1976. Zar su lažna djela Kraljevićeva, Čikošova, Račićeva …krase fundus Moderne galerije u Zagrebu — pa se nadalje skrivaju i od čega! Možda se boji sadanja ravnateljica Moderne galerije, Biserka Rauter Plančić pokazati ih stručnoj i znanstvenoj hrvatskoj javnosti i građanima? Hoćemo li doznati kakve je cjeloživotne podvale činila i uspostavljala u Hrvatskoj umjetnosti Vera partizanka i njezini suradnici?! Vidjevši s kolegama toliko mnoštvo krivotvorina je li skrivenih? Mnogi stručni kustosi 70-ih su u Modernoj galeriji djelovali Zdenko Rus, Uskoković, Darko Schneider, Maladenka Šolman , svakodnevno su pratili pa i nadzirali galerijsku zbirku, a jesu li morali i pratiti otkup sumnjivih slika iz ruku Vere Horvat Pintarić kazano nam je da se odvijao uz stručni angažman kustosice Mladenke Šolman. Nadam se da će ravnateljica Biserka Rauter Plantić predstaviti krivotvorine koje se desetljećima skrivaju u trezorima Moderne galerije, ali i pokazati kako je nedavno kupljen lažni Račićev nepotpisani omanji pejsaž — koji čak po ničemu ne podsjeća na Račića! Ozbiljni znalci bi kazali da je Zvonko Maković najobičnije kasnokomunističko mžda umno poremećeno? Jer se je netom vratio s lječenja hrvatski predsjednik dr. Kulturni identitet — oblik narodnog kapitala Ovodobne ekonomske podjele društvenih vrjednota upozoravaju kako je društveni kapital pojedinih zemlja poluga za dostizanje društvenih i ekonomskih koristi zasnovanih na mrežama i odnosima kojima se prjenose zajednička stajališta i vrjednosti. Razmišljajući na navedeni način, kulturni identitet čini bitnu odrednicu društvenog kapitala, a time i sredstvo za dostizanje sinergijskog efekta uzajmnosti tuzemne populacije i svih onih koji su iseljeni i na taj način predstavljaju iseljenike u dijaspori. Tehnološki naprjedak Hrvatske moguć je ako počme u demokratska komunikacija putem interneta digitalizacija , olakšava povezivanje s dijasporom, i omogućuje njezino aktivno uključivanje u procese promidžbe i zaštite kulturnog identiteta, ali i ekonomiziranja istim. Dojmljiv primjer ovakvog kapitaliziranja i isticanja kulturnog ideniteta čini poduzetnički pothvat prikazan na mrežnoj sranici. Riječ je o mrežnom portalu s domenom u New Yorku koji nudi hrvatske suvenire i raznovrsne proizvode, tako — na taj način promiče hrvatski kulturni identitet diljem globalnog tržišta. Ohrabrivanje ovakvih projekata doprinosi se i globalnoj ekonomiji, a prije svega kulturnoj raznolikosti. Čuvajući i poznavajući vlastiti hrvatski kulturni identitet skrbi se za opstanak kulturnih zemljovida, upućuje se na tisućljene tekovine koje upravo zbog svoje dugoljetnosti, u sebi čuvaju neprocjenjive vrjednote jednog kulturnog i zemljopisnog entiteta. Drugim riječima, opstojnošću jednog kulturnog identiteta, u ovom slučaju hrvatskog , bilo u tuzemstvu ili dijaspori — osigurava se egzistiranje kulturne raznolikosti, gotovo jednako kao što se u ekološkom smislu, zaštitom jedne vrste osigurava biološka održivost svih ostalih populacija. Optužujem vas gospodo, što ste dopustili da gladuju dok ste vi bili siti, zato što je vama bilo toplo, a njima hladno. Dok ste vi gasili žeđ pićem po vlastitom izboru u željenim količinama, njih ste osudili na jušnu žlicu vode. Gospodo sabornici, dane ste provodili u ukusnim domovima i isto takvim uredima, a Vukovarcima ste dodijelili vlažne i tamne podrume. Za vaše noći odabrali ste tople i meke pokrivače, njima ste prepustili mokre i smrdljive deke. Zar zaista mislite da su za to svi ovi ljudi dali svoj glas? Zašto ste naše bebe i našu djecu osudili na krastavost? Da li su sve infekcije svijeta rezervirane za djecu Vukovara? Osuđujem vas, gospodo zastupnici, za sve njihove boli, za sav strah kojim su ispunjene dječje oči, za svaki prigušeni krik, za sve suze, isplakane i neisplakane. Osuđujem vas, gospodo sabornici, za svaku na živo odrezanu herojsku ruku, nogu, za svaku na živo izrezanu ranu i izvedenu operaciju. Osuđujem vas za sve boli gladnih i žednih ranjenika, za sav očaj i umor naših liječnika i ostalog medicinskog osoblja. Osuđujem vas za sve smrti koje su nastupile zbog nedostatka krvne plazme i adekvatnih lijekova. Osuđujem vas za sav očaj borca kada je shvatio da nema više čime napuniti svoje oružje. Osuđujem vas, gospodo sabornici, za trenutak iznenađenja kada su u Vukovar stigli nepobitni dokazi da Republika Hrvatska raspolaže ljudstvom i svim sredstvima potrebnim za proboj puta i obranu Vukovara, ali ista ne želi biti upotrijebljena, odnosno dostavljena zapovjedništvu Operativne grupe Vukovar-Vinkovci-Županja, a koju je zapovjedništvo zahtijevalo za izvršenje zadataka koji je postavljen pred njih. Osuđujem vas, gospodo, za svu bol trenutka kada ja Vukovar shvatio da između vas, Hrvatskog sabora, Hrvatske vlade, predsjednika Republike Hrvatske i četnika nema nikakve razlike. Osuđujem vas, gospodo, za svu sramotu koju ste nanijeli hrvatskom narodu pokapajući ga. Hrvatski narod nije vas za ovo ovlastio i zato vas optužujem za izdaju. Optužujem vas, gospodo, zato jer ste stajali ispred svetinje hrvatskog naroda, ispred hrvatske trobojnice, a izdajnici si to nikada ne smiju dopustiti. Okaljali ste našu zastavu i zato vas optužujem. Optužujem vas zato što ste svojim izdajničkim ustima pjevali našu lijepu himnu koju su pjevali heroji Trpinjske ceste, heroji Lužca, heroji Mitnice, Sajmišta, Borova naselja, heroji Bogdanovaca. Heroji Vukovara pjevali su je dok su branili Vukovar u tijeku borbe, kad su sahranjivali raskomadane ostatke svojih prijatelja, pjevali su je dok su umirali. Osuđujem vas, gospodo, jer si uzimate to pravo. Nedopustivo je da vi, pod čijim blagoslovom Vukovar umire, pjevate pjesmu ljudi koje ste osudili na mučeničku smrt. Optužujem vas za sudjelovanje u masakru nad stanovnicima i braniteljima Vukovara. Osuđujem vas, gospodo, za smrt Vukovara. Materijalni dokazi vaše nesumnjive krivice bit će dani na uvid hrvatskom narodu i cijeloj svjetskoj javnosti. Zavaravate se ako mislite da ćete vi prije doći do njih. Ne možete — garantiramo. Također garantiramo da ćete u budućnosti ući i ostati u povijesti kao izdajnici i zločinci i da ćete do kraja svog života lijegati i ustajati sa sjećanjem na Vukovar. Objavljena je u nakladi Udruge 3000 godina Za dar. Bilosnićeva poema «Vukovar» već je uvrštena u Antologiju hrvatski pjesnici o Vukovaru «Upamtite Vukovar», koju je uz 20. Isto tako poema «Vukovar» u čitavosti je objavljena u najnovijem broju časopisa Društva hrvatskih književnika «Republika», i to kao posebni prilog posvećen stradanju i uništenju hrvatskog i europskog grada Vukovara. Njegovi stihovi ovdje doista sliče rafalima i pucnjevima što ruše sve pred sobom, brišu svaki trag čovječnosti. Vukovarska rana još je vruća i, iz nje kuja krv — krv izdaje nakon smaknuća. Knjiga je književnim umjećem izražena povijest sjećanja — jer to nije prigodničarska poema, već je zaista Riječ koja optužuje da je Vukovar postao samo prigoda. Vukovar je na samom kraju 20. Naprosto optužba — svijetu, licemjerju, bijelim rukavicama koje nemaju snage očistiti nevinu ljudsku krv. R Posted in održani od 10. KOLIKO JE U SADANJOSTI POSTOJANA HRVATSKA KNJIŽEVNA RIJEČ RASPRAVLJAJU HRVATSKI PJESNICI U KOLJNOFU U Hrvatskom Gradišću u Mađarskoj, u mjestu Koljnof, u Kulturnom domu od 10. Susrete je u suradnji s Maticom hrvatskom i Društvom hrvatskih književnika organizirao dr. Franjo Pajrić predsjednik društva Hrvati u Mađarskoj i inicijativni odbor za osnivanje Matice hrvatske u Koljnofu. Cilj četverodnevnoga susreta je suradnja i zajednički nastupi književnika iz Hrvatske s hrvatskim književnicima gradišćancima, bilo iz Mađarske ili iz Austrije i Slovačke. Moderator književnoga skupa je hrvatski književnik i diplomata Đuro Vidmarović, inače ozbiljeniji poznavatelj hrvatske književnosti u rasuću. Sudionici koljnofskih susreta iz Hrvatske su Đuro Vidmarović, Tomislav Marijan Bilosnić, Drago Čondrić, Nenad Piskač, Igor Šipić, Božica Brkan, Dragutin Pasarić i nakladnik Zoran Bošković. Iz Austrije su sudjelivali akademik Nikola Benčić, Jurica Čenar, Petar Tyran, Herbert Gassner i Robert Hajszan, urednik Panonskoga instituta. Iz Mađarske su bili nazočni Stjepan Blažetin, Timea Horvat i Ingrid Klemenčić. U Kulturnom domu u Koljnofu predstavljena je zbirka pjesama «Koljnofski susreti» Igora Šipića, u izdanju Panonskog instituta iz Pinkovaca Güttenbach u Austriji. O Šipićevoj poeziji inspiriranoj Gradišćem i «pet stoljeća starom hrvatskom manjinskom zajednicom», govorio je urednik knjige Đuro Vidmarović i nakladnik prof. Robert Hajszan Panonski, koji je ujedno predstavio i ovogodišnji zbornik «Panonski ljetopis». Uz obilje priloga na više od 450 stranica «Panonski ljetopis» donosi na njemačkom i pjesme «Tigar», iz istoimene zbirke Tomislava Marijana Bilosnića, a u prijevodu Ute Karlavaris — Brener. Uz njemački, pjesme su objavljene i na hrvatskom jeziku, dok je pjesma «Tigar u srcu» objavljena i na mađarskom jeziku u prijevodu Timea Horvat. Istodobno je u «Hrvatskom glasniku», koji izlazi u Budimpešti objavljena Bilosnićeva pjesma «Crnca uče saditi pamuk», iz njegove zbirke «Afrika» čiji se izlazak očekuje ovih dana. U ime Ogranka DHK Zadar, koji je pokrenuo prikupljanje knjiga za hrvatske biblioteke u Mađarskoj, Bilosnić je Odsjeku za kroatistiku Sveučilišta u Sambotelu uručio i donaciju vrlo vrijednih beletrističkih, pjesničkih i esejističkih djela objavljenih u nakladi Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Potom je hrvatske književnike primio načelnik općine Koljnof, gosp. Gosti su posjetili i Znanstveni Institut gradišćanskih Hrvata ZIGH u Austriji, kao i redakciju hrvatskih nakladnika, ali i više hrvatskih župa u mađarskom i austrijskom dijelu Gradišća, sudjelujući tako i na svetoj misi don Antuna Kolića iz Rattersdorfa, koji slavio svoju 40-godišnjicu dolaska u Austriju. Pod nazivom «Četiri jubilarca» posebno je predstavljen književni, znanstveni, društveni i vjerski opus hrvatskih književnika iz Gradišća Stipana Blažetina, Augustina Blazovića, Ferdinanda Sinkovića i Josipa Gujaš Đuretina, o kojima su nadahnuto govorili akademik Nikola Benčić, Đuro Vidmarović, dr. Franjo Pajrić, kao i drugi sudionici skupa. Tijekom Susreta upriličeno je i plenarna rasprava na temu «Na koji način može intelektni potencijal , tj. Međunarodni hrvatski književni susreti u Koljnofu nastupio je i Pjevački zbor «Turopoljska zvona» iz Velike Gorice , čijim su nastupom i završili književni susreti u Koljnofu. Posted in Predmet: Izbori u dijaspori od 4. Jakši Muljačić Predsjedniku Republike Hrvatske — RH-10000 Zagreb — mailom Gosp. Ivi Josipović Premijerki Vlade Republike Hrvatske — RH-10000 Zagreb — mailom Gdji lic. Jadranki Kosor Hrvatskim katoličkim misijama u Švicarskoj — mailom Poštovani! Kao prvo i osnovno, molim da se u ovome pismu ne shvati ništa kao larpourlar kritika, nego kao realna kritika na nemarni odnos Republike Hrvatske prema Hrvatima u dijaspori, koji je najniži u usporedbi s drugim dijasporskim narodima izvan matične države. Odmah uz to dodajem osporavanje ili i otežavanje svih glasovanja Hrvatima u dijaspori, a ne samo na predstojećim izborima od 4. Gallena, da se trebaju Hrvati prijaviti u Hrvatskim diplomatskim službama za glasovanje. Ako ovo nije javljeno društvenome djelatniku Mr. Draganu Hazleru pa on to ne zna, kako će to znati oko 100. Zar su Hrvatski dokumenti bezvrijedni pred Hrvatima, a vrijede pred cijelim svijetom? Zar nije dovoljno doći na glasačko mjesto i predstaviti se hrvatskim identitetskim dokumentima, kako to važi za meni poznate sve dijasporske narode u Švicarskoj, dakako i drugdje. Samo za nas Hrvate u dijaspori mora biti kompliciraniji, otežaniji dakako i mnogo skuplji način glasovanja, nego za druge narode u dijaspori. Upitni priedlog na sve gore imenovane: Zašto se ne organiziraju biračka mjesta u Hrvatskim katoličkim misijama?! Na primjer, u Baselskoj regiji živi oko 10 tisuća Hrvata, od kojih većina ima hrvatske dokumente. Na misno slavlje u Baselu dođe oko 800 pa i tisuću vjernika. Za slučaj glasovanja doći će ih barem 5. Prije ili nakon nakon Mise svi oni, koji se osobnim hrvatskim dokumentom predstave trebali bi moći glasovati. Drugi dijasporski narodi glasuju u svojim bogomoljama ili u društvenim prostorijama, a samo Hrvati moraju do birališta u Diplomatskim predstavništvima i natrag prevaljivati desetke pa i stotine kilometara, što nije samo gubitak vremena, nego i osjetni troškovi. Zašto nam je tako teško pojednostaviti način glasovanja. Ovo pismo, osim gosp. Veleposlaniku RH upućujem ujedno predsjedniku RH, gosp. Ivi Josipoviću kao predsjedniku svih Hrvata pa ga molim, da po pitanju izbora i svih drugih pitanja iz odnosa RH i Hrvata u dijaspori uzme pod svoju lupu. Dijasporski Hrvati, pozivom u Domovinu mogu pomoći Hrvatskoj gospodarski, radnim navikama… i demografski bolje i uspješnije, nego svi tuđinski investitori iz cijelog svijeta. Možda bi bilo dobro, da razmislite o uspostavi Hrvatskog konzulata ili barem Počasnog konzulata u Baselu. Basel je grad na tromeđi , tzv. Regio Baseliensis, u kojoj živi oko 10. Basel je najindustrijskiji grad Švicarske pa bi se tu našlo investitora u Hrvatsko gospodarstvo. S istom svrhom pišem i gđi premijerki Hrvatske vlade, gospođi Jadranki Kosor. Vi čelnici Republike Hrvatske trebali biste, barem elektronskim metodama održavati povezanost s Hrvatima u dijaspori posredstvom dijasporskih društava, institucija i Hrvatskih katoličkih misija, što mi nažalost uopće ne doživljavamo. U ime dobrih odnose i suradnje na svima poljima, ostajem u znacima osobitog poštovanja i domoljubnih hrvatskih pozdrava! Dragan Hazler, predsjednik HAZUD-a i osobno Basel, 17. Dvoje umjetnika i prijatelja zajednički izlaže skulpture na nekoliko tema. Svaki od autora je kao zadatak sebi i onom drugom postavio nekoliko tema i zadanih materijala. Radovi se iskazuju kao natjecanje, prijateljsko nadmetanje i eksperiment. Prijatelji i kolege s doktorskog studija na Likovnoj akademiji u Zagrebu sami su sebi nametnuli ovo svojevrsno nadmetanje koje je u isto vrijeme i zajednički projekt i suradnja. Autor zadaje drugom autoru temu i područje kojim se sam bavi i koje mu je blisko, a ovaj to prihvaća kao bačenu rukavicu i uzvraća svojim temama i interesima. Skulpture postavljene u paralelu nadmeću se ali i nadopunjuju u usporedbi različitog pristupa i senzibiliteta. Marina Stoponja rođena je 1969. Bavi se i produkt dizajnom i dizajnom interijera. Osnovni medij u kojem stvara je mramor. Hrvoje Dumančić rođen je 1975. Izlagao na tridesetak skupnih i 17 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Osnovni motiv njegovih radova su konji. Ali jahačica ne mora biti na konju. To je čista erotika, ženske obline, glatka koža, bijeli mramor… ali topot kopita mora biti prisutan. Ova skulptura zahtijeva suradnju publike. Njihanjem skulpture proizvodi se zvuk sličan galopu. Tu se već nazire ono što oboje umjetnika istražuje u svom doktorskom studiju unatrag dvije godine. Hrvoje netradicionalnu konjičku skulpturu, a Marina drugačiju, novu korespondenciju umjetnika i konzumenta u galerijskom prostoru. Hrvojeva konjička figura zbog ispucale strukture djeluje u isto vrijeme snažno i krhko. To je zaista tako! Ova je skulptura pravi odraz stanja duha. Snažnog autora u trenutku suočavanjem s vlastitim slabostima, u vrijeme preispitivanja vlastite duše. Izložba se može razgledati do 6. S poštovanjem, Zrinka Pillauer Marić, prof.

Smrtonosni Okrsaj CEO FILM
Goranovo proljeće, s otvorenje koje se tradicionalno upriliĉuje u Lukovdolu 21. ĆURKOVIĆ, Ivan — CD: HGZ — ISCM. Maljevičeva je umjetnost uistinu potekla iz teorijske refleksije. ĆURKOVIĆ , Ivan: Zagreb — Glazbene migracije u rano moderno doba: ljudi, tržišta, modeli, stilovi, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU — Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 13-14. Gallena, da se trebaju Hrvati prijaviti u Hrvatskim diplomatskim službama za glasovanje. Mikulĉić: AnaBela BelaAna ROBERTA MILEVOJ R. KOS , Koraljka: «Ein Unerschöpflicher Reichthum an Idden». Skrenuo sam pozornost o tome i predsjedniku Republike koji je jučer primio izaslanstvo naše postrojbe i obitelji poginulih.